Vraćamo sat, a telo ne zna šta ga je snašlo! Lekari otkrivaju kako da izbegnete šok za organizam
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- Lekari upozoravaju da priprema za zimsko računanje vremena ne treba da čeka poslednji trenutak, jer prilagođavanje biološkog sata može da traje od tri dana do dve nedelje.
- Najviše smetnji javljaju se 3 do 5 dana posle pomeranja sata: loš san, umor, skokovi pritiska i veći rizik za srčane bolesnike.
- Savetuju se raniji odlazak na spavanje, manje ekrana i kofeina, više dnevne svetlosti i oprez kod hroničnih bolesnika.
Iako je do prelaska na zimsko računanje vremena ostalo još nešto više od mesec dana, lekari upozoravaju da priprema organizma za pomeranje kazaljki ne treba da čeka poslednji momenat. Prilagođavanje biološkog sata traje od tri dana do čak dve nedelje, a pre nego što pomerimo sat - uz par jednostavnih koraka možemo da sprečimo šok za organizam.
Iako ćemo spavati sat duže, nema sumnje da će nam predstojeći prelazak na zimsko računanje vremena pasti teže nego inače. Kako se bliži poslednji vikend u oktobru - koji nam ove 2026. godine kalendarski stiže najranije u poslednjih 11 godina, u noći između 24. i 25. oktobra - ponovo se pokreće pitanje uticaja ove "bezazlene" promene na ljudsko zdravlje.
Zbog sve učestalijih naučnih dokaza o skokovima krvnog pritiska, poremećajima sna i većem riziku od srčanih problema, u medicinskim ali i političkim krugovima sve glasnije se govori o potpunom ukidanju pomeranja sata upravo radi zaštite zdravlja.
Dok se odluka o ukidanju ne sprovede, činjenica je da nas uskoro čeka dan koji traje 25 sati. Iako većina ljudi u tome vidi mogućnost da odspava sat duže, biološki sat ne funkcioniše po jednostavnom matematičkom obrascu.
Zašto dodatnih 60 minuta pravi haos u organizmu
Dosta funkcija unutar našeg tela odvija se po strogo definisanom ritmu unutar 24 sata - takozvanom cirkadijalnom ritmu. Telo zapamti tačno vreme kada započinjemo dnevne aktivnosti, kada uzimamo obroke i kada lučimo hormone ključne za budnost ili san. Pomeranje sata za samo 60 minuta pomera čitav taj mehanizam.
- Stvaranje melatonina uslovljeno je dnevnim obrascima svetla i tame. Usled promena u količini stvorenog melatonina, mogu da se jave problemi sa snom - potrebno je duže vreme da zaspimo, budimo se u toku noći, nekada imamo potrebu za dužim snom, budimo se umorni, spava nam se u toku dana - ispričala je specijalista opšte medicine, dr Nataša Stanković iz Doma zdravlja Valjevo.
Koliko unapred možemo i treba da počnemo sa pripremom za pomeranje sata
Sa pripremama ne treba čekati noć u kojoj vraćamo kazaljke unazad (tačno u 3 sata ujutru vreme se vraća na 2 sata). Doktori savetuju da se postepena adaptacija započne najmanje nedelju dana ranije, a kod hroničnih bolesnika i do 10 dana unapred.
Doktorka Stanković savetuje da se nekoliko dana pre pomeranja sata, pomeri i vreme odlaska u krevet, a kako bi se ublažili efekti, pomaže i boravak što više na dnevnoj svetlosti, naročito ujutro.
- Nekoliko dana ranije, pre pomeranja kazaljki, treba pomerati odlazak u krevet za po 10 do 15 minuta, da smanjimo korišćenje ekrana pred spavanje - plavo svetlo ometa proizvodnju melatonina, hormona sna. Takođe, potrebno je izbegavati kofein i teške obroke uveče, kako bi olakšali uspavljivanje i imali kvalitet san. Bitno je i provoditi više vremena na dnevnoj svetlosti, naročito ujutru - savetuje dr Nataša Stanković, koja je mišljenja da bi trebalo ukinuti pomeranje sata.
Najkritičnije od 3. do 5. dana nakon pomeranja sata
Organizam pamti naš 24-časovni biološki ritam - tačno zna kada se luči kortizol, kada raste krvni pritisak, a kada se telo priprema za odmor.
- Promene u organizmu zbog pomeranja kazaljki na satu, nastaju već nakon prvog dana ali su najuočljivije 3 do 5 dana posle toga, a period prilagođavanja može da traje i do dve nedelje. Mladi ljudi se brže prilagođavaju promeni vremena, jer su njihovi adaptivni mehanizmi očuvani, dok se stariji, posebno oni koji imaju hronične bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularna oboljenja sporije prilagođavaju - napominje dr Nataša Stanković.
Zbog ove latencije, u danima koji slede nakon pomeranja sata redovno se beleži povećan broj poziva Službi hitne medicinske pomoći:
- U periodu nakon što se pomeri sat, pacijenti sa već postojećim srčanim problemima se češće obraćaju izabranom lekaru. Povećan je i broj poziva Službi hitne medicinske pomoći zbog neregulisanog krvnog pritiska - dodaje dr Stanković.
Opasnost po srčane bolesnike: Promene koje se ne smeju potceniti
Lekari podsećaju da unutrašnji stres uzrokovan promenom ritma spavanja direktno opterećuje kardiovaskularni sistem.
- Kada se pomeri sat, telo može doživeti stres usled promene u ritmu spavanja, što posebno može biti opasno za srčane bolesnike. Nedostatak sna ili promene u kvalitetu sna mogu povećati nivo hormona stresa, kao što je kortizol, što dovodi do povišenog krvnog pritiska i ubrzanog srčanog ritma. Kod osoba sa srčanim problemima, ovaj dodatni stres može biti opasan, jer srce već radi pod opterećenjem - objasnila je dr Radinka Pekić, specijalista interne medicine i supspecijalista kardiologije.
Dr Pekić podseća da su studije pokazale da se rizik od srčanog udara povećava nakon promene vremena. Na primer, istraživanje objavljeno u časopisu Open Heart 2014. godine pokazalo je da se rizik od infarkta miokarda povećava za 24 odsto prvog ponedeljka nakon prelaska na letnje računanje vremena.
- Nasuprot tome, prelazak na zimsko računanje vremena smanjuje rizik za oko 21 odsto u prvom danu nakon promene - navela je dr Pekić.
Preporuke za smanjenje rizika po srce usled pomeranja sata
Za srčane bolesnike je ključno da preduzmu određene mere kako bi smanjili rizik od komplikacija izazvanih pomeranjem vremena, a dr Radinka Pekić navodi nekoliko preporuka:
Pre promene vremena, pokušajte da nekoliko dana ranije odlazite na spavanje 15 do 30 minuta kasnije, kako bi telo lakše podnelo promenu
U danima nakon pomeranja sata, važno je pratiti simptome i posećivati lekara ukoliko dođe do neobičnih simptoma poput ubrzanog srčanog ritma, povišenog krvnog pritiska ili bolova u grudima.
Izbegavajte stresne situacije i teže fizičke napore u prvih nekoliko dana nakon promene vremena kako bi srce imalo manje opterećenja
- Povećan rizik od srčanih i moždanih udara neposredno nakon promene vremena podseća nas koliko je važno obratiti pažnju na svoje zdravlje i prilagoditi se ovim promenama na što bezbedniji način. Srčani bolesnici treba da budu posebno oprezni, prate svoje stanje i blagovremeno preduzmu preventivne mere kako bi smanjili rizik od ozbiljnih komplikacija - savetuje dr Radinka Pekić.
Pad serotonina, umor i rizik u saobraćaju
Pored fizičkih tegoba, pomeranje sata u kasnu jesen donosi i skraćivanje obdanice, što direktno utiče na psihološko stanje ljudi usled smanjenog izlaganja sunčevoj svetlosti.
- Većina ljudi oseća umor, razdražljivost, promene raspoloženja. Biohemijski to se vezuje za pad serotonina, melatonina i vitamina D. Oni imaju ulogu u našem raspoloženju, kada ih nema dovoljno, onda nastaje afektivni poremećaj. Takođe, može da se javi i socijalno povlačenje usled lošeg raspoloženja i problema sa spavanjem, nekad produženog spavanja. Često se javlja i potreba za uzimanjem velikih količina hrane, prevashodno ugljenih hidrata - navela je dr Stanković.
Kako je objasnila, zbog gubitka sna, mnogi ljudi prijavljuju probleme sa pažnjom i koncentracijom u danima nakon prelaska na zimsko računanje vremena.
- Studije pokazuju da čak i mala promena u vremenu odlaska na spavanje može da utiče na donošenje odluka i brzinu reakcije, usled čega je povećan rizik od nezgoda na poslu i u saobraćaju - naglasila je doktorka i dodala da nas promena vremena uvodi u stanje stresa i anksioznosti - napetosti.
Šta hronični bolesnici treba da urade u narednih mesec dana?
Kako bi se izbegle teže posledice, lekari preporučuju jasne preventivne korake:
- Češća kontrola parametara: Samoinicijativno i redovno merenje krvnog pritiska u kućnim uslovima, kao i češća provera nivoa šećera u krvi kod dijabetičara.
- Prilagođavanje terapije: U slučaju većih odstupanja vrednosti, obavezno se javiti lekaru radi eventualne korekcije doze lekova.
- Izbegavanje napora: U prvih nekoliko dana nakon pomeranja sata izbegavati teže fizičke napore i stresne situacije.
- Umerena fizička aktivnost i hidracija: Lagana šetnja na dnevnom svetlu, dovoljan unos vode i balansirana ishrana znatno olakšavaju promenu.
Kurir.rs/ Blic